Polaganjem vijenaca na spomenik stradalim Židovima kod nekadašnjeg geta, na Trgu židovskih žrtava, komemorativnim skupom u Sinagogi i polaganjem vijenaca na spomenik žrtvama holokausta u dvorištu Sinagoge, danas je obilježena 80. godišnjica deportacije subotičkih Židova u tranzitne logore, a nakon toga u Aushwitz i druge koncentracijske logore i tvornice smrti diljem Europe. Vijenac na spomenik stradalim Židovima u dvorištu Sinagoge u ime Grada Subotice i gradonačelnika Stevana Bakića položio je član Gradskog vijeća Srđan Samardžić, a u ime Skupštine Grada Subotice, predsjednik Skupštine grada dr. sc. Bálint Pásztor.

Srđan Samardžić, obraćajući se nazočnima u subotičkoj Sinagogi, podsjetio je da je najstrašniji antisemitski zločin holokaust – genocid nad Židovima koji su s ciljem potpunog fizičkog uništenja Židova provodili njemački nacista, njihovi suradnici i istomišljenici diljem okupirane Europe tijekom Drugog svjetskog rata, te da je u holokaustu na najzvjerskiji način – samo zato što su bili Židovi – ubijeno više od šest milijuna nevinih ljudi.

„Od ovog zla nisu bili pošteđeni ni Židovi u bivšoj Jugoslaviji. Stradanja Židova započela su odmah nakon raspada Kraljevine Jugoslavije i njemačke okupacije Srbije, u kojoj je već travnja 1941. godine uvedena stroga okupacijska uprava. Rasni zakoni Njemačkog Reicha, koji su bili usmjereni na „konačno rješenje židovskog pitanja” ojačani su u Srbiji osvjetničkim otporom okupatora starom i nepokornom neprijatelju“, rekao je Samardžić.

Naveo je da je od 75.000 Židova, koliko ih je živjelo u predratnoj Jugoslaviji, rat preživjelo oko 15 tisuća, i da se procjenjuje da je u Srbiji ubijeno blizu 15.000 Židova, od čega više od devet tisuća iz Beograda.

„Ogromne žrtve podnijela je i subotička židovska zajednica. Oko ćetiri tisuće subotičkih židova 16. lipnja 1944. godine deportirano je u koncentracijski logor u Bačalmašu, a zatim u Aushwitz – najveći stroj za ubijanje ikada izumljen i izgrađen – i druge koncentracijske logore i tvornice smrti diljem Europe,“ rekao je Samardžić.

Naglasio je da je na nama i budućim naraštajima da pamtimo, čuvamo sjećanje na žrtve i klanjamo se sjenama svih onih koji su stradali samo zato što su bili druge nacije i vjere, što su poštivali sebe i svoju tradiciju i što su stali u obranu svog nacionalnog ponosa i prava na postojanje.

„Grad Subotica će i ubuduće biti pouzdan partner Židovskoj općini u njezinim nastojanjima da od zaborava sačuvaju činjenicu da je u našem gradu postojala i da i dalje živi i stvara židovska zajednica koja je, iako malobrojna, ostavila neizbrisiv trag u izgradnji, napretku i modernizaciji Subotice, u različitim područjima“, poručio je Srđan Samardžić.

Predsjednik Skupštine Grada Subotice i predsjednik Upravnog odbora Fondacije „Subotička Sinagoga“ dr. sc. Bálint Pásztor rekao je kako su razmišljanja i pogledi na svijet različiti, da se stavovi sučeljavaju i da su politički programi raznovrsni, ali da nikada, ni u jednom trenutku, „ne smijemo izgubiti iz vida jednu stvar o kojoj moramo uvijek, bez iznimke, jednako misliti, a to je da nijedan stav ne može uzrokovati patnju bilo kojeg pojedinca, zajednice ili naroda“.

„Prošla je godina i mi smo se ponovno okupili kako bi se skupa prisjetili deportacije i uništenja naših sugrađana Židova. Odajući im počast pitamo se kako je to čovjek mogao učiniti čovjeku. Moramo jasno reći da nećemo dopustiti da izblijedi sjećanje na užas koji se dogodio prije 80 godina. Naša je pojedinačna i zajednička, a osobito politička odgovornost da osudimo te pojave, ali to nije dovoljno, već im se trebamo suprotstaviti “, naglasio je dr. sc. Bálint Pásztor.

One bi se, kazao je, mogle osloboditi i dovesti do posljedica koje su uvijek fatalne.

„U znak sjećanja na svoje sugrađane Židove, izložene poniženju, progonu i deportaciji u logore smrti, Grad Subotica je prije 30 godina podigao spomenik kod nekadašnjeg geta i ovdje, u dvorištu Sinagoge, što je od strane zajednice poznate po nacionalnoj, vjerskoj i kulturnoj raznolikosti i najprirodnije. Spomenik je opipljiv znak i mjesto sjećanja. Mi, Subotičani, međutim, znamo da to samo po sebi nije dovoljno.“, rekao je dr. sc. Bálint Pásztor.

Mi, Subotičani, dodao je, znamo i cijenimo ulogu židovske zajednice – koja je nekada brojala 6.000 duša – u gospodarskom, društvenom i kulturnom usponu našega grada.

„Znamo gdje i kako su živjeli, što su stvorili i na kojim vrijednostima im možemo zahvaliti. Mi o njima govorimo i ne zaboravljamo čime su pridonijeli razvitku Subotice, ali ni to nije dovoljno. Zato čuvamo i štitimo ono što su nam ostavili u naslijeđe“, naglasio je dr. sc. Bálint Pásztor.

Strahote holokausta ne mogu se ispraviti, naglasio je on, i poručio da, imajući u vidu da je to naša dunost, činimo sve da iskorijenimo i najmanju pojavu nečega sličnog.

Prisutnima u Sinagogi obratili su se i predsjednik Židovske općine Subotica Róbert Szabados, ravnatelj Gimnazije „Svetozar Marković“, povjesničar Dušan Pavlović, i Mate Ađanski, profesor povijesti u OŠ „János Hunyadi“, iz Čantavira.

Vijence  na spomenik stradalim Židovima u dvorištu Sinagoge položio je i načelnik Sjevernobačkog upravnog okruga Bojan Šoralov, predstavnici veleposlanstva Mađarske u Beogradu, konzularnih predstavništava, židovskih općina, nacionalnih vijeća i pojedinih  organizacija i udruga. 

U ime subotičke lokalne samoupra vijenac na spomenik stradalim Židovima kod nekadašnjeg geta, na Trgu židovskih žrtava, položio je pomoćnik gradonačelnika Marko Marić.